Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv bivših čelnika Crnogorskog telekoma Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića, a u optužnom aktu nema ni slova o korupciji i privatizaciji. U optužnici, koju je potpisao specijalni tužilac Saša Čađenović, se navodi da su tokom 2005. godine nezakonito pribavili sebi i drugima 2,3 miliona eura. Ročište za provjeru optužnice zakazano je u Višem sudu u Podgorici za 6. jul, a vijeću će predsjedavati predsjednik tog suda Boris Savić.
Branilac Ivanovića i Obradovića, advokat Zoran Piperović saopštio je u izjavi za „Dan“ da se u ovom slučaju uopšte ne radi o privatizaciji „Telekoma“.
– Kada je naručivan posao, koji je predmet optuženja, Mađari su uveliko bili vlasnici firme. Takođe, svaka isplata je podrazumijevala četiri potpisa, dva od strane mađarskih predstavnika i dva od mojih branjenika. Toga nema u optužnici, ali to će biti dokazano na suđenju ako do njega uopšte dođe. I još jedna stvar je važna za crnogorsku javnost, a to je da ni tužilaštvo ne spori da moji branjenici u njihovim radnjama koje se opisuju nijesu za sebe stekli protiv-pravnu imovinsku korist. Još puno toga ću reći na ročištu za potvrđivanje optužnice, kazao je advokat Piperović.
U optužnici, u koju je „Dan“ imao uvid, ne pominje se ni ime sestre predsjednika države, advokata Ane Đukanović, koja je ranije negirala optužbe iz Amerike da je primila mito u ovom slučaju.
Afera „Telekom“ otvorena je početkom 2012. godine, kada je Američka komisija za hartije od vrijednosti saopštila da je došla do dokaza da je bilo podmićivanja u Crnoj Gori i Makedoniji tokom privatizacije telekomunikacionih kompanija. Specijalno tužilaštvo se u optužnici ne bavi poslovima koji su se odnosili na privatizaciju Telekoma, već onim koji su sklapani mnogo kasnije. Obradović i Ivanović su negirali krivicu na saslušanju pred specijalnim tužiocem Sašom Čađenovićem.
U slučaju privatizacije Crnogorskog telekoma, američka Komisija je u tužbi protiv Mađar telekoma tvrdila da su njegovi direktori Elek Štraub, Andraš Balog i Tamaš Morvai odobrili isplatu 7,35 miliona eura najmanje dvojici crnogorskih državnih funkcionera i „sestri najvišeg državnog zvaničnika, koja se bavi advokaturom“ i to preko lažnih konsultantskih ugovora, koji su poslužili da bi Mađar telekom pod povoljnim uslovima kupio naš Telekom.
Sestra predsjednika države negirala je optužbe da je primila mito, dok je Đukanović kazao da je to gnusna laž i da glupost stanuje i preko okeana.
Mađar telekom je 2011. platio stotinak miliona dolara, odnosno nagodio se da ne bi išao na sud za korupciju u Crnoj Gori i Makedoniji, a trojica bivših direktora pristali su prošle godine da za korupciju u Makedoniji plate blizu pola miliona dolara.
Miodrag M. Ivanović i Oleg P. Obradović terete se optužnicom koja još nije pravosnažna za krivično djelo zloupotreba službenog položaja u privrednom poslovanju.
Oni su, kako stoji u optužnici, od 27.10.2005. do 28.12.2005. u Podgorici po prethodnom dogovoru i zajedno, Ivanović kao izvršni direktor preduzeća „Monet“ DOO iz Podgorice i Obradović kao predsjednik Odbora direktora Telekom Crne Gore, sa umišljajem, zloupotrijebili svoje službene položaje u pogledu raspolaganja tuđom imovinom i time drugom pribavili protivpravnu imovinsku korist, a preduzeću „Monet“ i Telekom Crne Gore nanijeli štetu.
„Dvojac“ je 27.10. 2005. godine sa preduzećem Rawleing Trading SA iz Londona zaključio ugovor o pružanju konsultantskih usluga, kojim je ovo preduzeće obavezno da izvrši procjenu trenutne situacije u sektoru telekomunikacija u jugoistočnoj Evropi, odnosno u Republici Srbiji, Republici Srpskoj, Kosovu i Republici Albaniji i obavezali se da dostave pisane analize, pisane preglede ključnih faktora u označenim državama, više različitih procjena i mogućnosti za ulazak na tržišta telekomunikacija označenih država. Pisana dokumenta, studije, analize, evaluacije i drugu dokumentaciju je preduzeće Rawleigh Trading SA trebalo da dostavi na registrovanu adresu preduzeća „Monet“ u Podgorici licima koja budu određena, a sve to za cijenu od 2.300.000,00 eura.Tako je 20 posto ugovorene novčane naknade trebalo biti uplaćeno preduzeću Rawleigh Trading SA odmah po potpisivanju aneksa ugovora, a 80 posto ugovorene novčane naknade nakon izvršenja zadataka iz aneksa. Istog dana okrivljeni su zaključili četiri aneksa ugovora i to: aneks 1– kojim je precizirano da će preduzeće Ravleigh Trading SA otpočeti izvršenje ugovornih obaveza istog dana u odnosu na zadatke za Republiku Srbiju i dostaviti dokumentaciju o izvršenim analizama najkasnije do 15.12. 2005. godine i istovremeno ugovorili da će za taj posao preduzeće „ Monet“ platiti iznos od 1.300 000,00 eura; aneks 2 ugovora – kojim je precizirano da će preduzeće Rawleigh Trading SA otpočeti izvršenje ugovornih obaveza istog dana u odnosu na zadatke za Republiku Srpsku i dostaviti dokumentaciju o izvršenim analizama najkasnije do 15.12. 2005. godine i istovremeno ugovorili da će za taj posao preduzeće „Monet“ platiti iznos od 300.000,00 eura; aneks 3 ugovora – kojim je precizirano da će preduzeće Rawleigh Trading SA otpočeti izvršenje ugovornih obaveza istog dana u odnosu na zadatke za Kosovo i dostaviti dokumentaciju o izvršenim analizama najkasnije do 15.12. 2005. godine i istovremeno ugovorili da će za taj posao preduzeće „Monet“ platiti iznos od 500.000,00 eura; aneks 4 ugovora – kojim je precizirano da će preduzeće Rawleigh Trading SA otpočetio izvršenje ugovornih obaveza istog dana u odnosu na zadatke za Republiku Albaniju i dostaviti dokumentaciju o izvršenim analizama najkasnije do 15.12. 2005. godine i istovremeno ugovorili da će za taj posao preduzeće „Monet“ platiti iznos od 200.000,00 eura, iako su znali da preduzeće Rawleigh Trading SA neće izvršiti ugovorene obaveze, da bi 7.11. 2005. godine okrivljeni naložili da se sa računa preduzeća „Monet“ prenese iznos od 460.000,00 eura na račun preduzeća Rawleigh Trading SA otvoren kod ING banke u Švajcarskoj. To je urađeno iako preduzeće Rawleigh Trading SA nije izvršilo ugovorene obaveze niti dostavilo tražene analize,izvještaje, evaluacije, sa kog računa je novac odmah po prispjeću prenesen na račune drugih pravnih i fizičkih lica, čime su okrivljeni preduzeću Rawleigh Trading SA pribavili protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 2.300.000,00 eura, a štetu preduzećima „Monet“ i Telekom Crna Gora u istom iznosu.
Okrivljeni Oleg Obradović je u odbrani pred Specijalnim tužilaštvom, između ostalog, negirao izvršenje krivičnog djela i objasnio da je o zaključenju ugovora odluku donosio odbor direktora, a ne on kao pojedinac te da su u pogledu vrijednosti ugovora odluku donosili predstavnici Mađar telekoma, koji, prema njegovoj ocjeni, znaju svoj posao i vrijednost takvih poslova. Za predmetnu dokumentaciju on „pretpostavlja“ da je još uvijek u Telekomu CG i da je tu dokumentaciju koristio na jednom sastanku u martu 2006, koji je održan u Bonu, gdje je on u ime Telekoma CG glavnim ljudima Dojče telekoma prezentovao rezultate analiza mogućeg širenja na Balkanu.
Sama cijena iz ugovora, kako je kazao Obradović, a koju je dostavio „Ces Mecon“ bila je 2.3. miliona i u vezi sa njom nije bilo pregovora i odobrili su je direktori na sastanku održanom 27.10. 2005. godine.
Specijalno tužilaštvo je zaključilo da je i pored odbrane okrivljenih koji negiraju izvršenje krivičnog djela koje im je stavljeno na teret, na osnovu prikupljenih dokaza, utvrđena odgovornost okrivljenih za krivično djelo stavljeno im na teret, te da je njihova odbrana data u cilju izbjegavanja krivično pravne odgovornosti.M.V.R-VJ.D


Zbog podataka službe DB, izbrisao dokumentaciju

Obradović je ispričao pred tužiocem da niko iz Crne Gore nije bio uključen u ovaj posao i da su prvi problemi oko potpisanog ugovora nastali dolaskom revizora, te da je u vezi s tim pokrenuta istraga u SAD i da je on u tom postupku tri puta davao izjave koje se smatraju dijelom interne istrage. U pogledu podataka sa računara koji je koristio dok je radio u Telekom CG naveo je da ih je obrisao početkom 2006 godine zato što su se u njemu nalazili i podaci u vezi sa službom Državne bezbjednosti. Podatke su izbrisali inženjeri iz Telekoma CG kojima je on rekao da to urade.